ADVERTISEMENT

Iz ove organizacije traže uvođenje sankcija Vladi Republike Srpske, dodatno jačanje vojne misije EU u BiH i podršku državnim institucijama Bosne i Hercegovine u očuvanju ustavnog poretka.

Pismo potpisuje predsjednik Upravnog odbora Društva za ugrožene narode, Burkhard Gauly.

"Već godinama Društvo za ugrožene narode upozorava na moguću eskalaciju sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini. Ojačan podrškom Moskve, Budimpešte i Beograda i izostankom konkretnih i koordiniranih reakcija Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini na njegovu politiku disolucije i urušavanja države koja traje već godinama i sve se više zaoštrava, Milorad Dodik, predsjednik RS, krenuo je u odlučujući korak: izmjene Ustava Republike Srpske kojima se ponovno etablira Vojska Republike Srpske, uvodi pravo na otcjepljenje i udruživanje sa drugim državama i planira podjela Distrikta Brčko. Vođeni primjerom Vlade u Kremlju usvojen je i Zakon o „stranim agentima“ s ciljem nadgledanja i ograničavanja rada nevladinih organizacija.

Otcjepljenje RS

Već za nekoliko sedmica novi Ustav mogao bi biti usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojoj stranka Milorada Dodika, SNSD, ima većinu. Time bi Dodik otvorio put ka otcjepljenju Republike Srpske i njenom pripajanju Srbiji kao i jačanju svog autoritarnog režima.

Usložnjavanje političke krize u BiH uslijedilo je očekivano nakon izricanje presude Miloradu Dodiku 26. februara 2025. godine kojom je prvostepeno osuđen na godinu dana zatvorske kazne i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika. Iako se presuda odnosi isključivo na njega osobno i njegovo djelovanje, on je u javnosti predstavlja kao napad na srpski narod i Republiku Srpsku, a sve koji tvrde suprotno denuncira kao neprijatelje i izdajnike srpskog naroda.

Već ubrzo nakon izricanja presude, 5. marta 2025. godine, kao predsjednik Republike Srpske potpisao je ukaz za zakone koji su izglasani u Narodnoj skupštini RS na njegovu inicijativu i koji onemogućuju rad državnih institucija na teritoriji Republike Srpske. Zakoni su privremenom mjerom Ustavnog suda BiH stavljeni van snage medjutim ni tu odluku Milorad Dodik i Vlada RS ne poštuju. Tužilaštvo BiH koje u slučaju napada na ustavni poredak vrši istragu protiv Milorada Dodika kao i Radovana Viškovića, premijera RS, te Nenada Stevandića, predsjednika NSRS, uputilo je nekoliko poziva za njihovo saslušanje, a kako se nisu odazvali izdalo je i naredbu za njihovo privođenje. Naredba za privođenje izdata je sudskoj policiji uz asistenciju SIPA-e. Zvaničnici MUP-a Republike Srpske su međutim odmah najavili da neće dozvoliti njihovo hapšenje", navode u zajedničkom pismu.

Dalje dodaju da upravo ta situacija nosi potencijalni rizik za sigurnosnu situaciju u BiH.

"Oružani sukob između MUP-a RS i SIPA-e mogao bi za posljedicu imati šire sukobe u društvu. Povratnici koji žive u Republici Srpskoj, među njima i porodice žrtava genocida u Srebrenici, ovih dana se u svojim domovima ne osjećaju sigurno.

Napuštanje domova

Jedan dio njih već je napustio svoje domove. O nesigurnosti povratnika svjedoči i činjenica da je Memorijalni centar u Srebrenici privremeno obustavio svoj rad. Brojne preživjele žrtve genocida i zločina protiv čovječnosti jako su zabrinute i ovaj razvoj događaja ih podsjeća na dešavanja iz 1992. godine. Zemlje članice Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini kao i članice Europske unije moraju hitno djelovati. Moraju spriječiti izbijanje novog rata time što će dodatno ojačati vojno prisustvo EUFOR-a. Trenutno se u BiH nalazi ukupno 1.500 vojnika EUFOR-a, uključujući 400 vojnika koji su pristigli ovih dana, a to nije dovoljno da se istinski osigura mir u ovakvoj situaciji.

Europska unija i NATO savez moraju poduzeti konkretne korake kako bi se zaustavila politika secesije koju sprovodi Milorad Dodik. Smatramo da je nužno da se bez odlaganja uvedu političke i privredne sankcije Miloradu Dodiku i Vladi Republike Srpske. Njemačka kao jedan od vodećih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine ima posebnu odgovornost i mora hitno obustaviti sve svoje investicije u Republici Srpskoj", navodi se u pismu.

Europska unija treba zabraniti ulazak na svoju teritoriju Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima institucija Republike Srpske koji podržavaju politiku secesije i zamrznuti njihovu imovinu u zemljama članicama EU. Takve sankcije Miloradu Dodiku uvela je Vlada SAD-a već 2017. godine, te ih u narednim godinama proširila na njegove brojne saradnike pa čak i članove porodice. 2022. godine predstavnicima te politike sankcije je uvela i Velika Britanija. Taj primjer moraju slijediti i zemlje članice Europske unije, dodje se.

"Potrebno je pružiti široku podršku državnim institicijama kao što su SIPA i Tužilaštvo BiH kako bi mogle adekvatno i djelotvorno suzbiti ugrožavanje ustavnog poretka države BiH.

Destabilizacija regiona

Raspad Bosne i Hercegovine i izbijanje novog rata imalo bi dalekosežne i nesagledive posljedice na cijelu Europu. To bi značilo destabilizaciju za cijeli region sa potencijalnim oružanim sukobima u svim države jugoistočne Europe.

Takav razvoj i otvaranje novog fronta u Europi donio bi korist jedino Putinovom režimu. U jugoistočnoj Europi bi se ponovo brojale žrtve, a pred vratima zemalja Europske unije stajalo bi još jednom na stotine hiljada izbjeglica”, zaključeno je u pismu.

Pismo je upućeno na adrese predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predsjednika Vijeća Europe, Antónia Luisa Santosa da Coste, predsjednice Europskog parlamenta, Roberte Metsola, visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas, komesara za odbranu i svemir EU, Andriusa Kubiliusa, generalnog sekretara NATO-a, Marka Ruttea, i komesara za ljudska prava Vijeća Europe, Michaela O`Flahertyja.